Azijski slon (lat. Elephas maximus) je jedina vrsta u rodu Elephas i jedna od tri savremene vrste slonova. Azijski slon se po veličini i spoljašnjem izgledu razlikuje od afričkog slona. Na prvom mjestu je razlika u veličini ušiju, što je rezultat nešto nižih temperatura i vlažnije klime koja vlada na staništu azijskog slona, jer je prvenstvena uloga velikih slonovskih ušiju raslađivanje.

Boja kože je tamno do svijetlosmeđa, a može biti i žućkasta. Danas postoji malo azijskih slonova s kljovama. Pošto je izlovljavanjem dosta oslabljen genetički fond, većina azijskih slonova danas nema kljove.

 Azijski slonovi imaju jednu tkivnu resicu na surli, za razliku od afričkog, koji ima dvije. U ustima se nalaze četiri velika zuba - kutnjaka. Imaju hrapavu površinu, teški su do 5 kg, a dugački oko 30 cm. Kada se istroše ispadaju, a na njihovo mjesto dolaze zubi koji su bili iza.

 Slonovi imju sitne oči pa slabo vide, te se više oslanjaju na njuh i dodir.

Osobine:

Azijski slonovi žive u krdima. Krda broje između 10 i 30 jedinki, i sačinjavaju ih ženke. Zajednica je matrijarhat i predvodi je najstarija ženka. Kad ona ugine ili joj se bilo šta desi, zamjenjuje je druga najstarija ženka. Krdo prema tome čine bake, majke, kćerke... Postoje i muška krda, koja se sastoje samo od mužjaka koji su napustili krdo u kom su rođeni. To se dešava kod svih mužjaka i najčešće do šeste godine života. Krda azijskih slonova se kreću po prostranim travnatim oblastima ili po šumama u potrazi za hranom.

Ishrana:

Slonovi su isključivo biljojedi, a hrane se travom, grančicama drveća, plodovima voća i lišćem. Mogu pojesti od 75 kg do 150 kg hrane na dan. U potrazi za hranom prelaze razdaljine i do 5000 km ili čak 10.000 km. Odrasli slon može oboriti i drvo da se domogne ukusnih plodova ili lišća. Ako se nađu u blizini plantaža riže ili banana, neće se dvoumiti da je opustoše, tako da farmeri imaju mnogo problema s njima. Slonovi brzo i nepotpuno vare hranu, i poprilična količina hrane ostane djelimično svarena. Azijski slonovi jedu više zelene trave od afričkih.

Razmnožavanje:

Polna zrelost mužjaka nastupa između 11. i 12. godine života, ali u tom periodu im stariji mužjaci ne dozvole da se pare sa ženkama. Pare se tek kad navrše 20 godina, i tada im se uvećavaju žlijezde s obije strane glave koje luče tečnost bogatu hormonom testosteronom. Za vrijeme parenja mužjaci postaju agresivniji i često se međusobno bore. Ženke polno sazrijevaju u 9. godini, a imaju potrebu za parenjem svakih 16 do 17 sedmica, čak i ako već doje mladunče. Trudnoća traje 20 do 22 mjeseca, ili oko 640 dana. To je ujedno i najduža trudnoća u prirodi. Nakon toga rađa se mladunče, koje je teško između 100 kg i 120 kg, a visine oko 1 m. Mladunče sisa do 6. mjeseca, posle čega već može da jede čvrstu hranu.